Arhiva autora: DinkoOtvorenigrad

2016-12-18 13.11.59mnj

Zimska radionica izrade klijališta u Interkulturnom društvenom vrtu

Zimski Interkulturni društveni vrt poziva vas na novu radionicu 

Voditeljica: Gordana Dragićević, parkticipacija
Osmišljavanje klijališta Dorotea Kutleša, Dorotea Kesten
Vrijeme: nedjelja 18. prosinca, 11-13 sati
Mjesto: Trnjanski nasip, iza Pogona i kluba Močvara
Prijave u inbox ili na zagrebotvorenigrad@gmail.com.

Zima je i nemamo grijani staklenik, a ne želimo da nam zeleno povrće u vrtu propadne? Možemo izraditi jednostavnu konstrukciju s nakošenim prozirnim krovićem koja će zaštititi biljke od smrzavanja, a ujedno na proljeće poslužiti kao klijalište za mladu salatu i presadnice.
Klijalište izrađujemo na povišenim drvenim gredicama, ali ista je tehnika primjenjiva i u “klasičnom” vrtu.

unnamed

Instalacija BADco.: Vremenske bombe

BADco. vas poziva na razgovor i otvorenje u sklopu treće epizode serije izložbi Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije) kustosica Što, kako i za koga/WHW u suradnji s Kathrin Rhomberg.

15.12.2016. @ POGON Jedinstvo
18:00 Ashley Hans Scheirl, Suradnje za seksualnu avangardu, projekcija filmova i razgovor s autoricom
19:00 Kada dolazi institucija?, razgovor: Marcell Mars, Goran Sergej Pristaš, Georg Schöllhammer…
20:00 otvorenje izložbe Chto Delat

16.12.2016. 20:00 – 22:00 otvorenje izložbi @ Galerija Nova i stan Softić

U izložbi sudjeluju BADco., Chto Delat, Keti Chukhrov, Sanja Iveković, Eva Koťátková, KwieKulik, Ashley Hans Scheirl, Mladen Stilinović.

Treća epizoda projekta Janje moje malo (Sve što idimo moglo bi biti i drugačije) u Galeriji Nova, stanu Softić i u POGON Jedinstvu sučeljava prizore svakodnevice različitih temporalnosti i ishodišta kako bi otvorila pitanje mogu li nove institucije i odnosi nastati na temeljima starih – ili prvo trebalo rušiti stare? Izložba predstavlja umjetničke radove koji razmatraju uloge institucija kroz koje djeluju mehanizmi društvene reprodukcije i kontrole, no koje su istodobno i mjesta mogućeg otpora i rekonfiguracije.

O instalaciji BADco. Vremenske bombe

Vremenske bombe instalacija je koju čine tri filma iz serije Institucije treba graditi i arhiva predstava nastalih pod nazivom Trilogija o radu.

Filmovi evociraju povijesne veze između filma, rada i gledanja, ali otvaraju i pitanja transformacije statusa rada u suvremenim institucijama te novoinstitucionaliziranim praksama.

Tijekom 2015. i 2016. BADco. je zajedno s nekolicinom pozvanih umjetnika (Slaven Tolj, Nataša Antulov, Platforma 9.81 i dr.) naseljavao prostore riječke tvornice Benčić, zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade POGON Jedinstvo i nikad dovršenog Doma mladih u Splitu u trajanju od 24 sata i u njima izvodio i snimao elemente svoje predstave 1 siromašan i jedna 0, organizirao projekcije filmova, diskusije i rad s filmskim statistima, specifičnim filmskim radništvom.

Instalacija BADco. u stanu Softić i diskusija Kada dolazi institucija? dio su BADco. projekta Vremenske bombe, instalacija je nastala u sklopu platforme Upgrade!

Instalaciju su koproducirali BADco., Kava Film, WHW, Platforma 9.81 i Drugo more.

 

Konferencija ‘Otvoreni grad’, petak i subota

Konferencija: Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru. Petak i subota, 14. i 15.10.2016.

Fotke: Neven Petrović.

Više o konferenciji pročitajte na njezinoj web stranici.

Konferencija ‘Otvoreni grad’

Još malo atmosfere s konferencije Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru u Vlaškoj 87. 🙂

Fotke: Matija Kralj.

Više o konferenciji pročitajte na njezinoj web stranici.

 

Konferencija ‘Otvoreni grad’, četvrtak

Konferencija: Otvoreni grad – prema Interkulturnom društvenom centru. Četvrtak, 13.10.2016.

Fotke: Sanjin Kaštelan.

Više o konferenciji pročitajte na njezinoj web stranici.

Razgovor Borisa Budena i Sandra Mezzandre – Sjeti se gastarbajtera!

U srijedu 14. rujna 2016. u 19h u Galeriji Nova u Teslinoj 7 u Zagrebu održat će se razgovor između Borisa Budena i Sandra Mezznadre pod nazivom: “Sjeti se gastarbajtera! – da ne zaboraviš stvarnost u kojoj živiš.

Lik gastarbajtera postoji danas u dva oblika zaborava, antikomunističkom i kulturološkom. U prvom slučaju nacija ga komemorira kao jednu od žrtava komunističkog totalitarizma, u drugom, kao kuriozni element svoje kulturne baštine. U oba slučaja riječ je o zaboravu, ne prošlosti, nego aktualne stvarnosti, zaboravu koji je posljedica dehistorizacije društvenih odnosa koji tu stvarnost sačinjavaju. Historizirati tu stvarnost danas znači samo jedno, sagledati je u genealogiji globalnog kapitalizma. Praksa mobilnog rada, otjelovljena u figuri gastarbajtera, daje nam neposredan uvid u kontinuitete i diskontinuitete suvremene kapitalističke transformacije. Zašto je danas u razdoblju globalne multiplikacije rada historijsko iskustvo gastarbajtera neponovljivo? Što se promijenilo u formi i funkciji migracije rada? U kom smislu se razlikuju granice koje je gastarbajter prelazio u razdoblju industrijske moderne od ovih koje danas prelaze njegovi historijski sljednici? Što je lokalno značilo onda, a što danas? Što je različito u uvjetima odnosno formama borbe protiv eksploatacije nekad i sad? I napokon, govori li nam historijska praksa mobilnog rada išta o takozvanoj migrantskoj krizi koja danas potresa same temelje Evropske Unije? O tome i jos koječemu u razgovoru sa Sandrom Mezzadrom i Borisom Budenom.

Sandro Mezzadra predaje političku teoriju na Sveučilištu u Bologni i pridruženi je znanstveni suradnik Instituta za kulturu i društvo pri Sveučilištu Western Sydney. U posljednjih deset godina njegov se rad uglavnom fokusirao na odnose između globalizacije, migracija i političkih procesa, kao i na postkolonijalnu teoriju i kritiku. Aktivan je sudionik u raspravama s tematikom post-operaizma i jedan je od osnivača internetske stranice Euronomade. Trenutno je gostujući znanstvenik na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu (BIM – Berliner Institut für empirische Migrations und Integrationsforschung). Mezzadra je bio gostujući profesor i znanstvenik na više mjesta, uključujući Sveučilište Duke, Fondation Maison des sciences de l’homme (Pariz), Sveučilište u Ljubljani, FLACSO u Ekvadoru i UNSAM u Buenos Airesu.
Neke od njegovih knjiga su: Pravo na bijeg: migracije, državljanstvo, globalizacija, ombre corte, 2006., Postkolonijalno stanje: povijest i politika globalne sadašnjosti, ombre corte, 2008. i U Marxovoj radionici. Subjekt i njegova produkcija, Manifestolibri, 2014. Zajedno s Brettom Neilsonom autor je knjige Granica kao metoda, ili, multiplikacija rada, Duke University Press, 2013.

Boris Buden devedesetih je bio kolumnist i urednik u magazinu Arkzin. Objavljivao u novinama, magazinima i časopisima u bivšoj Jugoslaviji i svijetu. Knjige (izbor na hrv/srp.): Barikade Zagreb, 1996/1997., Kaptolski Kolodvor, Beograd 2001., Vavilonska jama, Beograd 2007, (prijevod s njemačkog), Uvod u prošlost, Novi Sad, 2013, (zajedno sa Želimirom Žilnikom). Buden predaje kulturalnu teoriju na Bauhaus Univerzitetu u Weimaru.

Realizirano u sklopu platforme Upgrade i kampanje Zagreb: otvoreni grad?

Program je dio suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje koji u sklopu programa Evropske Unije Kreativna Europa kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW realizira u suradnji s Centrom za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies/EIPCP iz Beča i Tensta Konsthall iz Stockholma.

Program podržavaju:
Foundation for Arts Initiatives
Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba
Ministarstvo kulture RH
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Program Evropske Unije Kreativna Evropa
Zaklada Kultura nova

Nova zbivanja u Interkulturnom društvenom vrtu: Biootpad nije smeće, a komposta nikad dosta!

Proizvodnja hrane u gradu važna je tema budućeg Interkulturnog društvenog centra, koji s partnerskim organizacijama razvijamo u sklopu platforme Upgrade. Zbog toga nastavljamo s kampanjom za otvaranje centra i to upravo učenjem o održavanju vrta u gradu. Nakon planiranja vrta, izrade namještaja za gredice i druženje te sadnje, vrtnu školicu nastavljamo radionicom kompostiranja koju će voditi Cvijeta Bišćević i Gordana Dragičević iz Parkticipacije. Radionica će biti održana u subotu 17. rujna od 12 do 16 sati, a da bismo mogli kompostirati, najprije ćemo kuhati zajedno s našim partnerom, zadrugom Okus doma, koja će nas odvesti na putovanje okusima dalekih krajeva.

Prijave su obavezne i šalju se mejlom na zagrebotvorenigrad@gmail.com ili porukom u inbox na Facebook stranici kampanje do 16. rujna. Sudjelovanje u radionici je besplatno. Za sva pitanja stojimo na raspolaganju i veselimo se vašem sudjelovanju.  Partnerstvo s udrugom Parkticipacija počelo je ovo proljeće kada smo u sklopu kampanje “Zagreb: otvoreni grad?” sa stanovnicima grada zajednički osmislili i sagradili vrt u dvorištu Pogona, Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade i kuba Močvara. Život interkulturnog društvenog vrta možete pratiti na Facebook stranici kampanje, a svatko je dobrodošao uključiti se u njegov razvoj. Predznanje nije nužno jer učimo zajedno.

Opis radionice:

Osim što može biti učinkovit i koristan način zbrinjavanja biootpada, imitiranjem prirodnih procesa razgradnje, kompostiranjem pretvaramo organske otpadke u visokovrijedan resurs za uzgoj biljaka. Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se samo od sebe svuda oko nas, a razgradnja organskih ostataka ključna je za kruženje hranjivih tvari i kultiviranje zdravih biljaka.

Možemo li kompostirati samo u vrtu? Kako kompostirati na balkonu, terasi ili u stanu? Smrdi li kompost? U urbanim uvjetima, prostorna ograničenja često predstavljaju izazov za pronalaženje rješenja za odlaganje biootpada, no tijekom ove radionice naučit ćemo kako imitirajući prirodu možemo zbrinuti organske otpadake na licu mjesta te kako proizvesti kvalitetan kompost u svojoj kuhinji ili na balkonu!

Više o Interkulturnom društvenom vrtu pročitajte u Aktivnostima.

13692955_1109950185737393_5417428427894652982_o

U dvorištu Pogona i Močvare živi vrt…

U sklopu kampanje “Zagreb:otvoreni grad?” zajedno s udrugom Parkticipacija i stanovnicima grada radimo na urbanom vrtu u dvorištu Pogona i Močvare. Nakon izrade namještaja, gredica i sadnje, došli smo do najtežeg dijela – održavanja vrta, ali i do najslađeg dijela – branja plodova 🙂 Svi koji se žele priključiti su dobro došli i neka se jave porukom u mailbox!

Fotografije su dostupne u albumu.

Više o Interkulturnom društvenom vrtu pročitajte u Aktivnostima.

13502676_1088319787900433_4769668874460304442_o

Mural “Zagreb: otvoreni grad?” by Miron Milić

U sklopu kampanje za Interkulturni društveni centar Miron Milić izmijenio je još jednu fasadu u centru grada. Dođite u Vojnovićevu 19 i pogledajte kako izgleda njegov otvoreni grad 🙂 Prije svega hvala stanarima na želji za sudjelovanjem u ovom projektu, hvala Zavodu za zaštitu spomenika na odobrenju lokacije za realizaciju murala i hvala festivalu Design District Zagreb na suradnji!

Fotografije: Damir Žižić

Više o muralu pročitajte u Aktivnostima.